Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraća...
Guardado en:
| Autor principal: | |
|---|---|
| Formato: | article |
| Lenguaje: | BS EN HR LA SR |
| Publicado: |
Latina et Graeca, Institute for Classical Languages and Ancient Civilization
2019
|
| Materias: | |
| Acceso en línea: | https://doaj.org/article/054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd |
| Etiquetas: |
Agregar Etiqueta
Sin Etiquetas, Sea el primero en etiquetar este registro!
|
| Sumario: | Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u
religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti
katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene
kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraćanje među
žive. U ovom se radu prikazuju reprezentativni primjeri katabaze u grčkoj,
rimskoj i hrvatskoj novolatinskoj književnosti. Počinje se s grčkom epikom,
odnosno 11. pjevanjem Odiseje i homerskom Himnom Demetri, a nastavlja
se pričama o katabazi Tezeja i Piritoja i Heraklovu silasku u Had po Kerbera.
U rimskoj književnosti, uz najpoznatiju katabazu, Enejinu u 6. pjevanju Eneide,
predstavlja se i Orfejeva katabaza u 10. pjevanju Metamorfoza te Psihina
u Apulejevim Metamorfozama ili Zlatnom magarcu, te se spominje i obrada
toga motiva u Apokolokintozi Seneke Mlađeg. Hrvatski humanistički autor Jakov
Bunić izložio je Heraklovu katabazu u epiliju De raptu Cerberi, pridajući
joj alegorijsko tumačenje u kontekstu kršćanske vjere. Također, u radu se primjenjuje
klasifikacija J. L. Calva Martineza, prema kojoj po razlogu silaska u
podzemlje postoji nekromantska katabaza (npr. Odisejeva), romantična (npr.
Orfejeva) i obijesna (npr. Heraklova) katabaza. |
|---|