Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraća...
Guardado en:
Autor principal: | |
---|---|
Formato: | article |
Lenguaje: | BS EN HR LA SR |
Publicado: |
Latina et Graeca, Institute for Classical Languages and Ancient Civilization
2019
|
Materias: | |
Acceso en línea: | https://doaj.org/article/054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd |
Etiquetas: |
Agregar Etiqueta
Sin Etiquetas, Sea el primero en etiquetar este registro!
|
id |
oai:doaj.org-article:054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd |
---|---|
record_format |
dspace |
spelling |
oai:doaj.org-article:054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd2021-11-15T17:10:34ZMotiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu0350-414X2718-2843https://doaj.org/article/054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd2019-01-01T00:00:00Zhttps://hrcak.srce.hr/file/343724https://doaj.org/toc/0350-414Xhttps://doaj.org/toc/2718-2843Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraćanje među žive. U ovom se radu prikazuju reprezentativni primjeri katabaze u grčkoj, rimskoj i hrvatskoj novolatinskoj književnosti. Počinje se s grčkom epikom, odnosno 11. pjevanjem Odiseje i homerskom Himnom Demetri, a nastavlja se pričama o katabazi Tezeja i Piritoja i Heraklovu silasku u Had po Kerbera. U rimskoj književnosti, uz najpoznatiju katabazu, Enejinu u 6. pjevanju Eneide, predstavlja se i Orfejeva katabaza u 10. pjevanju Metamorfoza te Psihina u Apulejevim Metamorfozama ili Zlatnom magarcu, te se spominje i obrada toga motiva u Apokolokintozi Seneke Mlađeg. Hrvatski humanistički autor Jakov Bunić izložio je Heraklovu katabazu u epiliju De raptu Cerberi, pridajući joj alegorijsko tumačenje u kontekstu kršćanske vjere. Također, u radu se primjenjuje klasifikacija J. L. Calva Martineza, prema kojoj po razlogu silaska u podzemlje postoji nekromantska katabaza (npr. Odisejeva), romantična (npr. Orfejeva) i obijesna (npr. Heraklova) katabaza.Dajana ĆosićLatina et Graeca, Institute for Classical Languages and Ancient CivilizationarticlekatabazaepikaOdisejaVergilijeApulejJakov BunićAncient historyD51-90Greek language and literature. Latin language and literaturePABSENHRLASRLatina et Graeca, Vol 2, Iss 36, Pp 7-28 (2019) |
institution |
DOAJ |
collection |
DOAJ |
language |
BS EN HR LA SR |
topic |
katabaza epika Odiseja Vergilije Apulej Jakov Bunić Ancient history D51-90 Greek language and literature. Latin language and literature PA |
spellingShingle |
katabaza epika Odiseja Vergilije Apulej Jakov Bunić Ancient history D51-90 Greek language and literature. Latin language and literature PA Dajana Ćosić Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu |
description |
Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u
religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti
katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene
kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraćanje među
žive. U ovom se radu prikazuju reprezentativni primjeri katabaze u grčkoj,
rimskoj i hrvatskoj novolatinskoj književnosti. Počinje se s grčkom epikom,
odnosno 11. pjevanjem Odiseje i homerskom Himnom Demetri, a nastavlja
se pričama o katabazi Tezeja i Piritoja i Heraklovu silasku u Had po Kerbera.
U rimskoj književnosti, uz najpoznatiju katabazu, Enejinu u 6. pjevanju Eneide,
predstavlja se i Orfejeva katabaza u 10. pjevanju Metamorfoza te Psihina
u Apulejevim Metamorfozama ili Zlatnom magarcu, te se spominje i obrada
toga motiva u Apokolokintozi Seneke Mlađeg. Hrvatski humanistički autor Jakov
Bunić izložio je Heraklovu katabazu u epiliju De raptu Cerberi, pridajući
joj alegorijsko tumačenje u kontekstu kršćanske vjere. Također, u radu se primjenjuje
klasifikacija J. L. Calva Martineza, prema kojoj po razlogu silaska u
podzemlje postoji nekromantska katabaza (npr. Odisejeva), romantična (npr.
Orfejeva) i obijesna (npr. Heraklova) katabaza. |
format |
article |
author |
Dajana Ćosić |
author_facet |
Dajana Ćosić |
author_sort |
Dajana Ćosić |
title |
Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu |
title_short |
Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu |
title_full |
Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu |
title_fullStr |
Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu |
title_full_unstemmed |
Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu |
title_sort |
motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu |
publisher |
Latina et Graeca, Institute for Classical Languages and Ancient Civilization |
publishDate |
2019 |
url |
https://doaj.org/article/054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd |
work_keys_str_mv |
AT dajanacosic motivsilaskaupodzemljeugrckomilatinskompjesnistvu |
_version_ |
1718426825628057600 |