Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu

Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraća...

Descripción completa

Guardado en:
Detalles Bibliográficos
Autor principal: Dajana Ćosić
Formato: article
Lenguaje:BS
EN
HR
LA
SR
Publicado: Latina et Graeca, Institute for Classical Languages and Ancient Civilization 2019
Materias:
PA
Acceso en línea:https://doaj.org/article/054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd
Etiquetas: Agregar Etiqueta
Sin Etiquetas, Sea el primero en etiquetar este registro!
id oai:doaj.org-article:054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd
record_format dspace
spelling oai:doaj.org-article:054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd2021-11-15T17:10:34ZMotiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu0350-414X2718-2843https://doaj.org/article/054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd2019-01-01T00:00:00Zhttps://hrcak.srce.hr/file/343724https://doaj.org/toc/0350-414Xhttps://doaj.org/toc/2718-2843Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraćanje među žive. U ovom se radu prikazuju reprezentativni primjeri katabaze u grčkoj, rimskoj i hrvatskoj novolatinskoj književnosti. Počinje se s grčkom epikom, odnosno 11. pjevanjem Odiseje i homerskom Himnom Demetri, a nastavlja se pričama o katabazi Tezeja i Piritoja i Heraklovu silasku u Had po Kerbera. U rimskoj književnosti, uz najpoznatiju katabazu, Enejinu u 6. pjevanju Eneide, predstavlja se i Orfejeva katabaza u 10. pjevanju Metamorfoza te Psihina u Apulejevim Metamorfozama ili Zlatnom magarcu, te se spominje i obrada toga motiva u Apokolokintozi Seneke Mlađeg. Hrvatski humanistički autor Jakov Bunić izložio je Heraklovu katabazu u epiliju De raptu Cerberi, pridajući joj alegorijsko tumačenje u kontekstu kršćanske vjere. Također, u radu se primjenjuje klasifikacija J. L. Calva Martineza, prema kojoj po razlogu silaska u podzemlje postoji nekromantska katabaza (npr. Odisejeva), romantična (npr. Orfejeva) i obijesna (npr. Heraklova) katabaza.Dajana ĆosićLatina et Graeca, Institute for Classical Languages and Ancient CivilizationarticlekatabazaepikaOdisejaVergilijeApulejJakov BunićAncient historyD51-90Greek language and literature. Latin language and literaturePABSENHRLASRLatina et Graeca, Vol 2, Iss 36, Pp 7-28 (2019)
institution DOAJ
collection DOAJ
language BS
EN
HR
LA
SR
topic katabaza
epika
Odiseja
Vergilije
Apulej
Jakov Bunić
Ancient history
D51-90
Greek language and literature. Latin language and literature
PA
spellingShingle katabaza
epika
Odiseja
Vergilije
Apulej
Jakov Bunić
Ancient history
D51-90
Greek language and literature. Latin language and literature
PA
Dajana Ćosić
Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
description Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraćanje među žive. U ovom se radu prikazuju reprezentativni primjeri katabaze u grčkoj, rimskoj i hrvatskoj novolatinskoj književnosti. Počinje se s grčkom epikom, odnosno 11. pjevanjem Odiseje i homerskom Himnom Demetri, a nastavlja se pričama o katabazi Tezeja i Piritoja i Heraklovu silasku u Had po Kerbera. U rimskoj književnosti, uz najpoznatiju katabazu, Enejinu u 6. pjevanju Eneide, predstavlja se i Orfejeva katabaza u 10. pjevanju Metamorfoza te Psihina u Apulejevim Metamorfozama ili Zlatnom magarcu, te se spominje i obrada toga motiva u Apokolokintozi Seneke Mlađeg. Hrvatski humanistički autor Jakov Bunić izložio je Heraklovu katabazu u epiliju De raptu Cerberi, pridajući joj alegorijsko tumačenje u kontekstu kršćanske vjere. Također, u radu se primjenjuje klasifikacija J. L. Calva Martineza, prema kojoj po razlogu silaska u podzemlje postoji nekromantska katabaza (npr. Odisejeva), romantična (npr. Orfejeva) i obijesna (npr. Heraklova) katabaza.
format article
author Dajana Ćosić
author_facet Dajana Ćosić
author_sort Dajana Ćosić
title Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
title_short Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
title_full Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
title_fullStr Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
title_full_unstemmed Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
title_sort motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu
publisher Latina et Graeca, Institute for Classical Languages and Ancient Civilization
publishDate 2019
url https://doaj.org/article/054b861db9514a399a0e3ebaff8e23cd
work_keys_str_mv AT dajanacosic motivsilaskaupodzemljeugrckomilatinskompjesnistvu
_version_ 1718426825628057600