Pobojnost namjernog oštećenja vjerovnika stečajnog dužnika
Iz prakse je hrvatskih sudova razvidno da je namjerno oštećenje vjerovnika stečajnog dužnika (čl. 202. Stečajnog zakona) najčešće korištena osnova pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika. Po toj se osnovi mogu pobijati sve pravne radnje poduzete u kritičnom razdoblju od čak deset godina prije pod...
Guardado en:
| Autores principales: | , |
|---|---|
| Formato: | article |
| Lenguaje: | EN HR |
| Publicado: |
University of Zagreb, Faculty of Law
2021
|
| Materias: | |
| Acceso en línea: | https://doaj.org/article/57edca5b088543498b669f4631fe8c2c |
| Etiquetas: |
Agregar Etiqueta
Sin Etiquetas, Sea el primero en etiquetar este registro!
|
| Sumario: | Iz prakse je hrvatskih sudova razvidno da je namjerno oštećenje vjerovnika stečajnog dužnika (čl. 202. Stečajnog zakona) najčešće korištena osnova pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika. Po toj se osnovi mogu pobijati sve pravne radnje poduzete u kritičnom razdoblju od čak deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje (pred)stečajnog postupka pa sve do otvaranja stečajnog postupka. Ovlašteni pobijatelj, međutim, u parnici ima nelak zadatak dokazati ne samo da je dužnik radnju poduzeo s namjerom oštećenja vjerovnika nego i da je protivnik pobijanja za tu namjeru znao. Te se subjektivne pretpostavke u postupku utvrđuju na temelju objektivnih indicija koji su u središtu analize ovog rada. Kritička ocjena domaće sudske prakse mogla bi pripomoći njezinu ujednačenju te poslužiti kao putokaz ovlaštenim pobijateljima koje je pravne radnje oportuno pobijati. |
|---|