Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske

Ritualizacija željeznodobnih kaciga, uz fragmentaciju i hibridizaciju, na širem je prostoru jugoistočne Europe poznata činjenica. Slijedi se i na brojnim primjercima kaciga ilirskog tipa koji su tumačeni u različitim kontekstima, u različite svrhe i na različite načine. Iznimku na području Dolenjsk...

Descripción completa

Guardado en:
Detalles Bibliográficos
Autor principal: Martina Blečić Kavur
Formato: article
Lenguaje:EN
FR
SR
Publicado: University of Belgrade 2018
Materias:
Acceso en línea:https://doaj.org/article/62578c1bd7484e1d915b43f61453575f
Etiquetas: Agregar Etiqueta
Sin Etiquetas, Sea el primero en etiquetar este registro!
id oai:doaj.org-article:62578c1bd7484e1d915b43f61453575f
record_format dspace
spelling oai:doaj.org-article:62578c1bd7484e1d915b43f61453575f2021-12-02T05:57:14ZRitualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske0353-15892334-8801https://doaj.org/article/62578c1bd7484e1d915b43f61453575f2018-10-01T00:00:00Zhttps://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/894https://doaj.org/toc/0353-1589https://doaj.org/toc/2334-8801 Ritualizacija željeznodobnih kaciga, uz fragmentaciju i hibridizaciju, na širem je prostoru jugoistočne Europe poznata činjenica. Slijedi se i na brojnim primjercima kaciga ilirskog tipa koji su tumačeni u različitim kontekstima, u različite svrhe i na različite načine. Iznimku na području Dolenjske (Slovenija) i u materijalnom i u figurativnom diskursu predstavljaju dvije ilirske kacige III. A tipa iz groba VII/19 nekropole na Kapiteljskoj njivi u Novom Mestu. Riječ je o ekskluzivnom dvojnom pokopu istočnoalpskog prostora, kako po svojoj veličini i grobnoj konstrukciji tako i po materijalnim prilozima vojne i konjske opreme, nošnje, nakita i osobne opreme te seta brončanih posuda s prvim kacigama ilirskog tipa unutar zajednica kasnohalštatskog kruga Dolenjske. Kontekst groba kronološki se može pobliže datirati u vrijeme druge polovine 5. i početnog 4. stoljeća pr. Kr. Sam izbor luksuznih predmeta ukazuje i na stanje pokojnika i na njihovu neposrednu okolinu, koja si je pripisivala snagu (vojnu, političku, gospodarsku, ideološku) kroz praksu raskošnog uništenja prilikom pogreba. Takvo je ritualiziranje, namjerno uništavanje ili sakaćenje objekata postalo ritualna praksa. Kao „žrtve“ jedinstvenog ritualnog protokola, namjerne i nasilne ritualizacije postale su medij, a simbolička manipulacija „kulturnih“ dokaza bila je odraz društvenih dimenzija živih tj. upravo zajednica dolenjskog halštatskog društva uz njegove istočne granice pružanja. Martina Blečić KavurUniversity of BelgradearticleNovo Mestoželjezno dobailirske kacigeritualritualiziranjeAnthropologyGN1-890ENFRSREtnoantropološki Problemi, Vol 13, Iss 3 (2018)
institution DOAJ
collection DOAJ
language EN
FR
SR
topic Novo Mesto
željezno doba
ilirske kacige
ritual
ritualiziranje
Anthropology
GN1-890
spellingShingle Novo Mesto
željezno doba
ilirske kacige
ritual
ritualiziranje
Anthropology
GN1-890
Martina Blečić Kavur
Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske
description Ritualizacija željeznodobnih kaciga, uz fragmentaciju i hibridizaciju, na širem je prostoru jugoistočne Europe poznata činjenica. Slijedi se i na brojnim primjercima kaciga ilirskog tipa koji su tumačeni u različitim kontekstima, u različite svrhe i na različite načine. Iznimku na području Dolenjske (Slovenija) i u materijalnom i u figurativnom diskursu predstavljaju dvije ilirske kacige III. A tipa iz groba VII/19 nekropole na Kapiteljskoj njivi u Novom Mestu. Riječ je o ekskluzivnom dvojnom pokopu istočnoalpskog prostora, kako po svojoj veličini i grobnoj konstrukciji tako i po materijalnim prilozima vojne i konjske opreme, nošnje, nakita i osobne opreme te seta brončanih posuda s prvim kacigama ilirskog tipa unutar zajednica kasnohalštatskog kruga Dolenjske. Kontekst groba kronološki se može pobliže datirati u vrijeme druge polovine 5. i početnog 4. stoljeća pr. Kr. Sam izbor luksuznih predmeta ukazuje i na stanje pokojnika i na njihovu neposrednu okolinu, koja si je pripisivala snagu (vojnu, političku, gospodarsku, ideološku) kroz praksu raskošnog uništenja prilikom pogreba. Takvo je ritualiziranje, namjerno uništavanje ili sakaćenje objekata postalo ritualna praksa. Kao „žrtve“ jedinstvenog ritualnog protokola, namjerne i nasilne ritualizacije postale su medij, a simbolička manipulacija „kulturnih“ dokaza bila je odraz društvenih dimenzija živih tj. upravo zajednica dolenjskog halštatskog društva uz njegove istočne granice pružanja.
format article
author Martina Blečić Kavur
author_facet Martina Blečić Kavur
author_sort Martina Blečić Kavur
title Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske
title_short Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske
title_full Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske
title_fullStr Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske
title_full_unstemmed Ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba Dolenjske
title_sort ritualiziranje kaciga – simboličan protokol željeznog doba dolenjske
publisher University of Belgrade
publishDate 2018
url https://doaj.org/article/62578c1bd7484e1d915b43f61453575f
work_keys_str_mv AT martinablecickavur ritualiziranjekacigasimbolicanprotokolzeljeznogdobadolenjske
_version_ 1718400112843030528