Problemi konstitucionalizacije multikulturalizma - pogled iz antropologije. Deo prvi: o "očuvanju" identiteta
U članku se sa antiesencijalističkog i antiprimordijalističkog stanovništa normalne nauke u antropologiji razvija argumentacija protiv konstitucionalizacije multikulturalizma, kao nepromišljenog pravnog transplanta i kao modusa razvijanja/opstanka etnokratske profesionalizacije etniciteta i politike...
Saved in:
Main Author: | |
---|---|
Format: | article |
Language: | EN FR SR |
Published: |
University of Belgrade
2016
|
Subjects: | |
Online Access: | https://doaj.org/article/aaf2bc557f0f49e18786bb3a0bd858a5 |
Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
Summary: | U članku se sa antiesencijalističkog i antiprimordijalističkog stanovništa normalne nauke u antropologiji razvija argumentacija protiv konstitucionalizacije multikulturalizma, kao nepromišljenog pravnog transplanta i kao modusa razvijanja/opstanka etnokratske profesionalizacije etniciteta i politike identiteta, na primeru simptomatičnog člana 64. st. 2 Ustava Republike Srbije. Ustav radikalizuje multikulturne politike, tretirajući etničke, konfesionalne i druge kontigentne aranžmane kao prirodne vrste. Tretiranje kulturnoistorijskih kategorija, na primer etniciteta ili konfesionalnog identiteta, kao prirodnih vrsta u javnim politikama poput Ustava, dovodi nas u situaciju u kojoj kontigentni, interaktivni aranžmani u kulturnoj stvarnosti dobijaju oreol zadatih, indiferentnih i trajnih stanja, što potencijalno generiše i produbljuje društvene sukobe koje je namerilo da amortizuje, predupredi ili reguliše. Nakon upućivanja na komparativno-istorijski provereno kontraindikovane aspekte multikulturnih politikâ i kraće analize pomenutog primera, autor se zalaže za produbljivanje plodne interdisciplinarne saradnje profesionalnih pravnika, profesionalnih antropologa i drugih stručnjaka u polju društveno-humanističkih nauka, na zajedničkom zalaganju za dalju deprimordijalizaciju i deesencijalizaciju javnih politika u Srbiji. |
---|